 |
Kupres je zapadnobosanski gradić smješten na Kupreškom polju veličine 24
x 10 km ili 93 km2. Polje se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od
1135 m. Sa svih strana okruženo je planinama a taj prizor ostavlja
upečatljiv dojam gotovo na svakog tko ga vidi.
Najniži vrh je Mosor (1371 m), a najviši Malovan (1828 m). Klima je
oštra, planinsko alpska sa prosječnom godišnjom temperaturom od 5,7 C.
Prosječna zimska temperatura je 2 C, snježnih dana u godini ukupno je
55, a prosječna visina snijega rijetko kad je ispod 25 cm. Ovakvi uvjeti
jamče kvalitetno skijanje tijekom cijele sezone. Najveće jezero u
Kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno
jezero površine 3750 četvornih metara, bogato je pastravom i rakom. Uz
dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo
površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog
podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m
promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore. Kupreško polje je
velika kraška visoravan smještena istočno od dva susjedna kraška polja:
Livanjskog i Glamočkog polja, te sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se
od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i
površine 93 km². Prosječna nadmorska visina polja iznosi 1130 metara.
Samo mjesto Kupres ima oko 3000 stanovnika. Gostoljubivost i
susretljivost Kuprešaka nadaleko je poznata još iz vremena kada se nije
ni razmišljalo o turizmu, te će Vam s te strane boravak u Kupresu
sigurno ostati u dugom sjećanju.
Prvi tragovi čovjeka na
Kupreškom polju datiraju još iz novijeg kamenog doba, oko 3000 godina
p.n.e., no ne zna se kojem su narodu pripadali ti najstariji stanovnici.
U razdoblju poslije neolita pa sve do doba rimske prevlasti kupreški
kraj nastanjuju Iliri, tj. Dalmati i Kelti. Rimska vlast se utvrdila u
ovim krajevima nekoliko godina prije Krista (oko 9. godine pr. Kr.),
nakon gušenja Batonovog ustanka. Njihova dugotrajna vladavina i na
Kupresu je (kao i svugdje gdje su bili dominantni) ostavila duboki
trag.Izmedju ostalog, Rimljani su bili ti koji su u ovom kraju prvi
sagradili prometnice koje su Kupreško polje presijecale u četiri smjera.
Nakon propasti Zapadnorimskog carstva (476. g.) ovim je krajevima kratko
vladao Bizant, koji je u to vrijeme ratovao sa Gotima. Odmah nakon borbe
sa Gotima po prvi puta se pojavljuju Slaveni, koji uskoro osvajanjima
zahvaćuju veliki dio sjeverozapadnog dijela Balkanskog poluotoka,
posebice Panoniju i Dalmaciju. U vrijeme Stare Bosne, livanjski,
duvanjski, glamočki i kupreški kraj, nazivao se Tropolje ili Završje. Do
pada bana Mladena Šubića (1332) bile su u sastavu kraljevine Hrvatske i
Dalmacije U borbama nakon Šubićevog pada , mirnim dogovorom na kraju
borbi, livanjski vojvoda Mihovilović pripaja (1326) svoj kraj Bosni
kojom vlada Stjepan II Kotromanić. Ljudevit Veliki na kratko (1356-1382)
vraća krajeve Hrvatskoj, no njegovom smrću oni ponovno pripadaju Bosni,
sve do pada pod Turke. , Dolaskom Austrougarske monarhije nakon početnog
zanosa uvođenjem reda i mira, nicanjem novih građevina i podizanjem
standarda slijedi novo razočaranje, jer se nije uredio gotovo kmetski
odnos prema ljudima i njihovoj zemlji. Nakon pada monarhije Kupres
ulazi u sastav kraljevine SHS, koja poslije mijenja ime u Kraljevina
Jugoslavija. Nakon podjele države u Banovine, Kupres potpada pod
Primorsku banovinu sa sjedištem u Splitu. Samo pet nakon toga počeo je
II. Svjetski rat napadom na Poljsku, a nedugo zatim i Jugoslavija je u
par dana okupirana. Kupres je dodijeljen talijanskoj operacionoj i u to
doba Kupres (uz stradanje u ratu 1992) doživljava svoje najteže trenutke
u povijesti, jer biva skoro potpuno spaljen i uništen.
Thanx to:
kupresonline.com
|
