|
Sanski Most - Grad na Devet
Rijeka |
Sanski Most je grad i
središte istoimene općine u sjeverozapadnoj Bosni i
Hercegovini, u sastavu Unsko-sanskog kantona. Sanski
Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane,
okružen planinskim masivima Grmeča (koji se proteže 70
km sredinom Bosanske Krajine), Behremaginice, i Muleža.
Na području opštine se uz rijeku Sanu nalazi još osam
riječica: Sanicu, Blihu, Dabar, Japru, Zdenu, Majdansku
Rijeku, Sasinku i Kozicu, te nekoliko kraćih ponornica.
Banja Ilidza, nedaleko od Sanskog Mosta, poznato je
lječilište termalne vode. Cijelo ovo područje općine s
obzirom na ispresjecanost riječnim tokovima i malim
nadmorskim visinama je veoma prohodno, pa čak i sama
planina Grmeč. Sanski Most pripada području
kontinentalne klime sa srednjim temperaturama od 10 do
11 stupnjeva Celzijusa.
Općina Sanski Most je 1991. godine imala 60,119
stanovnika, dok je u samom gradu živjelo 14.453
stanovnika. Na području opštine se nalazi sedam osnovnih
škola, tri srednje škole: gimnazija Sanski Most, MSŠ
Sanski Most, te srednja poljoprivredna škola Sanus
Futurum.
|
Područje
sanske općine bilo je naseljeno i u predhistoriji na sto ukazuju
brojna nalazista, a tome je pogodovao povoljan geografski te
klimatski položaj. Brojnost lokaliteta sa ostacima materijalne
kulture stanovnika pokazuje da je ovo podrucje bilo nastanjeno u
kontinuitetu skoro 4000 godina. O ranom srednjem vijeku sve do
XIII vijeka nema nikakvih pisanih tragova. Prvi dokument datira
iz 1244. godine, riječ je o listinama Bele IV u kojima se
spominje ovo područje. Dosadašnji radovi historičara potvrđuju
da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo
Hrvatskoj, a potom srednjovijekovnoj bosanskoj državi. 1499.
godine Osmanlije su zauzele ovo područje, a Kamengrad postaje
jedno od njihovih glavnih uporista. Historija sanskog područja u
prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena.
Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu
administrativnu podjelu na kotare ( srezove ) i okruge. Prema
jednom popisu stanovništva iz 1910. godine kotar Sanski Most je
imo površinu od 1.017 km 2 , dvije gradske općine ( Sanski Most
i Stari Majdan ) te 38.422 stanovnika. Vec prvih godina
austro-ugarske okupacije, na desnoj obali Sane,u dijelu grada
zvanom «Sana carsija» izgrađene su zgrade za kotarski ured i
kotarski sud, zgrada žandarmerije, škola, i zanatske radnje. U
tom periodu izgradjen je i novi drveni most na rijeci Sani, koji
je povezivao stari dio grada sa novom čarsijom.
U toku II
svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva
stanovništva u borbi protiv fašizma, dok se u gradu u tom
periodu desio vrlo bitan događaj za BiH, riječ je o Drugom
zasjedanju ZAVNOBIH- a u Sanskom Mostu (30.6.-2.7.1944.). Po
završetku II svjetskog rata krenulo se u obnovu porušenog grada,
te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. godine
je zapisano: " Sanski Most, varoš i središte općine u srezu
Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu,
građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča,
ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz
Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička
Kaldrma ".
|
