|
Zeničko-dobojski kanton je jedan od 10 federalnih
administrativnih jedinica u sastavu Federacije Bosne i
Hercegovine. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine
tako da graniči sa Sarajevskim, Tuzlanskim i Srednjobosanskim
kantonom, te sa Dobojskom i Banjalučkom regijom. Površina
Kantona je oko 3.904 km², na kome živi oko 398.000 stanovnika.
Najveći dio kantona proteže se duž rijeke Bosne, te je pretežno
brdsko-planinsko područje. Dolinom rijeke Bosne prolazi
magistralna cesta M-17, koja povezuje autoput Zagreb-Beograd, od
Slavonskog Broda do Sarajeva, a dalje prema Metkovićima,
Opuzenu, Neumu, Dubrovniku, Splitu i dalje.
Po trasi ove ceste u izgradnji je i prva dionica savremenog
autoputa u Bosni i Hercegovini na pravcu Sarajevo-Zenica.
Zeničko-dobojski kanton ima relativno velika nalazišta uglja
(oko 420 miliona tona rezervi), željezne rude i ostalih
mineralnih sirovina, na bazi čega su razvijeni metalurški i
metaloprerađivački kapaciteti. Od ukupne površine Kantona, pod
šumama je 59 % teritorije. Veliki dio površine čini
poljoprivredno zemljište pogodno za uzgoj voćarstva, stočarstva
i povrtlarstva, a na bazi tog i proizvodnja zdrave hrane, počev
od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih
prerađevina, do proizvodnje voća i prerađevina od voća.
Rudarstvo, metalurgija, metalna industrija, prerada drveta,
proizvodnja namještaja, poljoprivredna i prehrambena industrija,
tekstilna industrija, prerada kože i proizvodnja odjevnih
predmeta, obuće i kožne galanterije uslovili su intenzivan
razvoj trgovine, tako da su trgovci sa ovog područja poznati
daleko van granica naše zemlje.
 Kanton
sačinjavaju slijedeće općine:
Zenica
Kakanj
Visoko
Breza
Vareš
Olovo
Maglaj
Zavidovići
Žepče
Tešanj
Doboj-Jug
Usora
Zahvaljujući terenu na kojem se prostire,
Zeničko-dobojski kanton ima obilje privlačnih i
interesantnih prirodnih turističkih resursa, koji mogu
zadovoljiti i ljubitelje divlje, netaknute prirode, i
uživaoce pitomih, idiličnih seoskih predjela, kao i
radoznale tragače za tragovima prošlosti. Prostirući se
uz tokove rijeka Bosne, Krivaje, Usore i njihovih
pritoka, Kanton pruža obilje mogućnosti za ribolov
plemenitih vrsta slatkovodnih riba, a ljubiteljima
avanture će zastati dah na divljim slapovima, kanjonima
i brzacima, pogodnim za razne vrste sportova na vodi. Na
ovom području se nalaze mnogi izvori tople vode
obogaćeni ljekovitim sastojcima (Olovo, Kaknj, Breza,
Tešnj i Vareš). Pronađeni su i brojni stećci, od kojih
je možda najljepši stećak iz Zgošće kod Kaknja. Može se
sa sigurnošću tvrditi da su na području
Zeničko-dobojskog kantona, kao centralnom i
najzaštićenijem dijelu Bosne, vladari imali svoja
sjedišta, i to počevši od Kulina bana, pa do najvećeg
bosanskog kralja Tvrtka. Među najznačajnije spomenike
ove vrste spadaju tvrđave u Tešnju, Maglaju, Vranduku,
Bobovcu, stari grad Visoki. Brojne su, stotinama godina
stare džamije, crkve i sinagoge, koje svjedoče o
različitim religijama koje su živjele i žive na ovim
prostorima. Najpoznatije među njima su Kuršumlija
džamija u Maglaju, Ferhadija u Tešnju, Sultan - Ahmedova
džamija poznatija kao Čaršijska u Zenici, stare gotovo
500 godina, Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci,
koji datira još iz XIII vijeka, ostaci bazilike u Brezi,
Sinagoga u Zenici. Posjetiocima u Zeničko-dobojskom
kantonu na raspolaganju stoji više od 30 hotela, motela
i pansiona, čiji će kvalitet usluge zadovoljiti i
najzahtjevnijeg gosta.
|
