 |
Mehmed Paša Sokolović sa titulom velikoga vezira izdao
je naredbu da se u Višegradu izgradi most(kome ravna
nema). Sama gradnja je trajala od 1571 do 1577 godine i
izgrađena je prelijepa građevina sa 11 lukova sa blagim
usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj
obali.Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se
profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Ukupne
dužine od 179.44m, visine nad normalnim vodostajem
rijeke 15,40 m i širinom kolovoza od 6 metara. Most je
građen od kamena, sedre koji je dovezen iz Majdana kod
Višegradske banje. Iznad šestog stuba nalaze se sa obe
strane proširenja. Sa desne strane je kameni zid u koji
su ugrađene dvije ploče sa natpisom. Gornji stariji
napis je ispisan 1571/72 godine, a donji 1577/78 godine.
Na prilaznoj rampi lijeve obale nalaze se tri otvora
završena prolomljenim lukovima. Na sredini mosta je
izgradena sofa a predviđena je za odmor putnika
prolaznika,a preko puta sofe je ugrađena kamena ploča na
kojoj su na arapskom pismu pisani stihovi pjesnika
Nihadija o tvorcu ove čuvene gradevine. Sam projekta je
uradio čuveni arhitekta iz tog vremena Kodja mimar Sinan
i svi njegovi projekti su uvršteni u listu svjetke
baštine od UNESCO-a (WORLD HERITAGE list). Most je tako
projektovan da mu ni veliki povodanj iz 1896 godine,
kada je nabujala matica rijeke Drine preplavila za više
od jednoga metra cijelu građevinu, nije mogao naskoditi.
|
U svom
vijekovnom postojanju most je pretrpio mnogo rušenja i
popravke-rušenje jednog svoda u srednjome vijeku, jednu popravku
1873 godine i oštećenja nakon velikog vodostaja Drine 1896
godine, kada je most u cijelosti bio pod vodom. Godine 1914 su
srušena dva stuba i svodovi koji se na njih oslanjaju, a
1943.godine su miniranjem stradala četri stuba sa okolnim
svodovima. Gradnjom hidroelektrane na Drini iznad Višegrada i
stvaranjem akumulacije koja se periodicno prazni most je ponovo
ugrozen. Prirodni materijal-kamen i hrastova ojačana unutar
konstrukcije-veoma su trajni pod istim uslovima toplote i
vlažnosti. Međutim kada su izloženi čestim promjenama ovih
uslova, do kojih dolazi usljed učestale promjene vodostaja
rijeke Drine, skloni su rapidnom propadanju. Ovo je vidljivo na
gotovo svim stubovima-osloncima mosta. Oštećenja su uočena i
vršen je pokusaj privremene zaštite stubova postavljenjem
metalnih štitova. Štitovi su postavljeni 1989.godine i naknadno
je trebalo izvrsiti konzervaciju. Do izvrsenja ovih poslova nije
doslo iz poznatih razloga. Metalni nosači, naravno nisu bili
adekvatna mjera zastite, ali su djelimicno štitile nosače od
daljneg propadanja. U ljeto 2003 godine, ovi nosači su
uklonjeni. Most na Drini je Odlukom komisije za očuvanje
komisije za očuvanje nacinalnih spomenika u BiH proglasen
nacionalnim spomenikom.
|
