 |
Nacionalni park "Sutjeska" obuhvata šire područje sliva rijeke
Sutjeske, uključujući strogo zaštićeni rezervat Perućicu, kao i
dijelove planina Maglića, Volujaka i Zelengore. Nalazi se na
magistralnom putnom pravcu Beograd-Višegrad - Foča -Tjentište -
Trebinje-Dubrovnik. Zatvaraju ga sa istoka Pivska planina (1.775
m) i rijeka Piva do Šćepan-polja, a dalje tok Drine do ušća
rijeke Sutjeske, zapadno je masiv Zelengore (2.014 m), povezan
sa Lelijom (2.032 m), jugoistočno Maglić (2.386 m), Volujak
(2.337 m) i Bioč (2.388 m). Ovim predjelom protiče Sutjeska sa
više pritoka. Najatraktivnije je uže područje parka (17.350 ha,
polovina pod šumama). Prašuma Perućica (1.291 ha) jedinstvena je
u Evropi.
Proglašenjem ovog područja Nacionalnim parkom, 1962. g., u
njegove granice ušli su najljepši dijelovi tri hercegovačke
opštine, Foče, Gacka i Kalinovika. Ukupna površina parka iznosi
17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostali dio
čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma. Slaba
nastanjenost i teška pristupačnost, bili su dugo glavni razlog
što je veoma mali broj ljudi imao priliku da iskusi sva čuda
kojim je priroda u izobilju darivala ovo područje.
Godine 1938., prilikom izrade plana gazdovanja šumama u predjelu
Maglića, komisija koja je radila taj posao, u uvali izmedju
Volujaka, Maglića i Snježnice pronalazi izuzetne primjerke
jele,, bukve i smrče, sa pojedinim stablima visine preko 50 m i
sa pravim bogatstvom drvne mase od preko 1.000 m3 po hektaru. U
tom gotovo nepristupačnom kanjonu rječice Perućice, gdje ljudska
noga slabo da je ikada kročila, zapremina, visina stabala i
ljepota šuma bila je bez premca u Dinaridima. Kao rezultat ovog
otkrića, Vlada Republike Bosne i Hercegovine je donijela odluku
da se ovo područje izuzme iz redovnog korištenja i 1952. g.,
prašuma Perućica je proglašena strogo zaštićenim rezervatom,
koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje.
Perućica predstavlja mali ostatak iskonske prirode sa bogatim
multifunkcionalnim biodiverzitetom i zaslužuje da u potpunosti
bude zaštićena za sadašnje i buduće generacije.
U Nacionalnom parku "Sutjeska", na
relativno malom prostoru, skoncentrisano je ogromno blago biljnog i
životinjskog svijeta, tako da je ovo područje bilo meta mnogobrojnim
naučnicima: botaničarima, šumarskim stručnjacima, geolozima,
zoolozima... Ovdje je zastupljeno preko 2.600 vrsta
vaskularnih biljaka, sa velikim procentom endemičnih i rijetkih
vrsta. Bogata flora sadrži listu od preko 100 vrsta jestivih
gljiva, kao i veliki broj vrsta sa Crvene liste, tj.
rijetkih, ugroženih i osjetljivih.
Životinjski svijet
Nacionalnog parka "Sutjeska" je, takodje, izuzetno bogat. U gustim
šumama i po planinskim vrletima obitavaju gotovo sve vrste tipične
za balkanski planinski sistem. U Parku je tokom izrade Plana
upravljanja (mart-septembar 2002.g.) zabilježeno 114 vrsta
ptica, ali konačna lista bi trebala dostići broj od 135-150,
ako bi se vršilo više posmatranja u različitim periodima godine
