Cestovni transport ima veoma veliki značaj u privrednom sistemu BiH. Oko 90 % robe i putnika u BiH obavi se cestovnim transportnim sredstvima. Cestovni transport u BiH je gotovo u potpunosti privatiziran, i zahvaljući tome, sa gledišta korisnika usluga, došlo je do poboljšanja ponude i kvaliteta prijevoza, kako u domaćem tako i u međunarodnom prijevozu. Prostorna distribucija transportnih kapaciteta u cestovnom transportu je zadovoljavajuća budući da gotovo u svakom većem mjestu u BiH postoje preduzeća koja nude usluge u prijevozu robe, putnika ili specijalne prijevoze u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu. Cestovni prijevoznici iz BiH prisutni na tržištu transportnih usluga Evrope pružajući transportne usluge veoma solidnog kvaliteta, na zadovoljstvo mnogobrojnih korisnika njihovih usluga. Očekuje se da konkurentna sposobnost BH cestovnih prijevoznika značajno poraste kada BiH pristupi sistemu TIR karneta. Međutim, već sada, i pored značajnog hendikepa BH prijevoznika u pogledu nedostatka transportnih dozvola i rigoroznog viznog režima prema građanima BiH, cijene, vrste i kvalitet transportnih usluga koje nude BH cestovni prijevoznici odgovaraju ili su blizu standarda transportnih usluga u zemljama EU.

Cestovna infrastruktura
BiH raspolaže sa oko 22,5 hiljade km kategoriziranih cesta.
Cestovna infrastruktura i objekti, koji su u ratu pretrpjeli velika oštećenja uglavnom su opravljeni čime je omogućen relativno brz i siguran saobraćaj kako unutar BiH tako prema susjednim zemljama. BiH čini velike napore da postane dio evropskog i svjetskog privrednog i transportnog sistema. Jedan od načina da se to postigne je uključivanje u panevropske transportne integracije. Prvi korak na tom putu ostvaren je verificiranjem koridora V-c kroz BiH, koji će je u smjeru sjever-jug povezati sa Hrvatskom i Mađarskom odnosno Centralnom Evropom. Izgradnja auto cesta u BiH je još uvijek u začetku ali se čine značajni napori da se taj proces ubrza. Nedavno je zapadno od Sarajeva izgrađena jedna dionica od 4,5 km, dok je druga upravo započeta na magistralnom pravcu Sarajevo-Zenica (dijelu koridora V-c).
Za modernizaciju i dogradnju cestovne mreže u BiH postoji velika potreba i interes. Međutim potrebna su i velika sredstva. Na iznalaženju potencijanih partnera za finansiranje izgradnje auto cesta BiH ulaže velike napore i to će ubuduće biti jedan od strateških zadataka svih privrednih,političkih i društvenih struktura. Održavanje i gradnja cestovne infrastruture je u nadležnosti entiteta BiH. Za koordinaciju aktivnosti na održavanju i gradnji cestovne infrastrukture na razini BiH osnovana je BH Javna korporacija za ceste.
Važan dio cestovne infrastrukture predstavljaju granični prijelazi između BiH i njezinih susjeda Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. BiH ima više od 400 cestovnih graničnih prijelaza što je do njihove kategorizacije, opremanja i stavljanja pod kontrolu državnih tijela uvjetovalo značajne probleme. No situacija se na tom planu rapidno popravlja. Najveći dio prijelaza se sada kontrolira i uređuju procedure oko carinskih i poreskih kontrola robe i putnika u transportu i tranzitu sa susjednim zemljama, određeni su koridori za transport i tranzit nafte i naftnih derivata i sl.

Najznačajnji cestovni pravci kroz BiH su:
-Hrvatska-(Bos.Šamac/Brod/Županja/Orašje)-Doboj/Tuzla-Zenica-Sarajevo-
Mostar-Ploče (R Hrvatska).
-R Hrvatska- Bihać-Banja Luka-Doboj-Tuzla-Bijeljina-Bos.Rača/Zvornik,
-Banja Luka-Jajce-Travnik-Zenica-Sarajevo-Goražde-Višegrad-(Jugoslavija).