Nakon
prve runde
dvodnevnog
zasjedanja
Upravnog
odbora
Vijeća za
provedbu
mira (PIC) u
Bosni i
Hercegovini,
koja je iza
zatvorenih
vrata
održana u
utorak
uvečer u
sjedištu
Evropske
unije,
debata o
napretku
naše zemlje
u provedbi
Dejtonskoga
mirovnog
sporazuma, o
političkom
stanju u
zemlji i
preprekama
koje stoje
na putu
euroatlantskih
integracija
– tek
predstoji.
Tokom dana
na pogramu
su još dvije
zatvorene
sjednice
Upravnog
odbora PIC-a
i dvije
rasprave s
državnopolitičkim
vrhom Bosne
i
Hercgovine.
Diplomatski
izvori
bliski
Upravnom
odboru PIC-a
potvrdili su
agenciji
Fena da je
na početku
zasjedanja
izraženo
zadovoljstvo
najnovijim
napretkom u
procesu
pripreme
neophodnih
zakona, među
kojima je i
neophodna
regulativa
za okončanje
procesa
reforme
policije.
"Prevladava
uvjerenje da
najnovije
aktivnosti u
zemlji mogu
biti
ohrabrujuće
i za domaće
vlasti i za
međunarodnu
zajednicu",
izjavio je
isti
diplomatski
izvor,
izražavajući
uvjerenje da
bi Evropska
komisija
konačno
mogla biti
zadovoljna
jer su svi
najvažniji
zakoni ovih
dana prošli
proceduru
Vijeća
ministara i
prvo čitanje
u oba doma
Parlamentarne
skupštine
BiH.
Predstavnici
Evropske
komisije u
Upravnom
odboru će,
kako je u
utorak
neslužbeno
najavljeno,
predočiti
plan EU-a o
potpisivanju
Sporazuma o
stabilizaciji
i
pridruživanju
(SSP)već do
sredine
marta ako
konačne
verzije
neophodnih
zakona do
tada budu
prošle
parlamentarnu
proceduru.
"Bila bi to
sjajna
vijest za
Bosnu i
Hercegovinu
i sve njene
gradjane",
izjavio je
za Fenu bh.
ministar
vanjskih
poslova
Sven Alkalaj.
Dodao je da
bi
potpisivanje
SSP-a, "kao
najvažnijega
međunarodnog
ugovora
poslije
Dejtonskog
sporazuma",
bio golemi
uspjeh
sadašnjih
organa
vlasti,
veliki korak
cijele
zemlje ka
punopravnom
članstvu u
EU i velika
dobrobit za
građane.
"S
potpisivanjem
SSP-a Bosni
i
Hervegovini
kao državi i
svim njenim
građanima bi
se, uz
ostalo,
širom
otvarila
vrata vrlo
značajnih
pretpristupnih
fondova
vrijednih
oko 450
miliona
eura", kazao
je Alkalaj.
Druga vruća
tema
dvodnevnog
zasjedanja
Upravnog
odbora PIC-a
je budućnost
Ureda
visokog
predstavnika
(OHR)
međunarodne
zajednice u
BiH.
Stajališta
zvaničnog
Bruxellesa
su uglavnom
ujednačena:
OHR bi
trebalo
vezati za
sudbinu
SSP-a i
najkasnije
do kraja
godine ga
transformirati
u ured
specijalnog
predstavnika
EU-a.
U zemlji su,
međutim,
stavovi i
dalje
podijeljeni.
Banja Luka
smatra da je
vrijeme
međunarodnog
protekorata
odavno
trebalo da
bude
prošlost, a
Sarajevo se
zalaže da
OHR ostane
sve dok BiH
ne dobije
kandidatski
status za
punopravno
članstvo u
Uniji.
"O tome
pitanju,
nažalost,
još uvijek
ne mogu
iznosti
jedinstven
stav BiH,
ali mogu u
svojstvu
šefa
diplomatije
reći šta bi
za cijelu
zemlju bilo
dobro",
izjavio je
Alkalaj u
povodu
rasprave o
sudbini
OHR-a.
"Najbolje bi
bilo ako bi
se paralelno
radilo na
oba
kolosijeka -
mandat
visokog
predstavnika
usloviti
napretkom
BiH ka
evropskim
integracijama,
a
istovremeno
pojačati
napore na
uspostavi
ureda
specijalnog
predstavnika
EU-a. Prije
konačnog
zatvaranja
OHR-a, koje
bi se moglo
dogoditi
najkasnije
do kraja
godine,
trebalo bi
savladati
sve glavne
prepreke ka
kandidatskom
statusu u
Uniji, kao
što su
reforma
policije,
potpisivanje
SSP-a i
otvaranje
pregovora o
ustavu",
izjavio je
ministar
vanjskih
poslova BiH
Sven
Alkalaj.