U američkom Senatu i Zastupničkom domu Kongresa govorilo se o proširenju NATO-saveza te o situaciji oko Kosova. Na svjedočenju u Helsinškom odboru Zastupničkog doma američkog Kongresa ocijenjeno je da je Hrvatska najviše napredovala ka NATO-savezu.

“Od tri kandidata Hrvatska ima najveće izglede da uđe u NATO-savez. Riječ je o relativno bogatoj zemlji zapadnjačkog izgleda koja se uspjela oporaviti od rata sa Srbijom i provesti demokratske reforme neophodne za ulazak u euroatlantske institucije”, rekao je Michael Haltzel iz vašingtonskog Centra za međunarodne odnose. On je bio jedan od sudionika svjedočenja o spremnosti Albanije, Hrvatske i Makedonije da postanu članice NATO-saveza na dolazećem samitu, početkom aprila u Bukureštu.

I Janusz Bugajski iz Centra za međunarodne i strateške studije podržava ulazak zemalja iz Jadranske povelje u NATO, naglašavajući da će to doprinijeti sigurnosti evropskog jugoistoka. Na upit o tome kakvi su hrvatski izgledi, odgovorio je:

“Izgledi su sjajni, odlična prilika, i mislim da će se to i dogoditi. Hrvatska je apsolutno kvalificirana kada je u pitanju demokratski razvoj, sigurnosna reforma, sve značajnije sudjelovanje u NATO-vim misijama…Ukratko, Hrvatska je kvalificirana da postane član NATO-saveza.”

A na pitanje koliko je u ovom trenutku važno da Albanija, Hrvatska i Makedonija postanu dio NATO saveza, nakon što je Kosovo postalo neovisno, Bugajski je odgovorio:

“Mislim da je jako važno, jer šalje jasan znak da je NATO odlučan biti angažiran u regiji. Sve tri zemlje trebaju ući u savez i ući će u njega, kako bi NATO mogao više operirati uz međusobnu suradnju u tom dijelu Evrope.”

Bosna i Hercegovina je trenutno u pozadini zbivanja zbog Kosova:

“Tako je, no kada bude jasno da NATO razvija tu regiju gdje se drugo može otići? Bit će lakše postati dio savezništva, dio sigurnosne strukture, nego se izolirati”, dodao je Bugajski.

Inače, Američko-jadranska povelja, kojom američka vlada želi pomoći zemljama da lakše uđu u NATO, mogla bi se uskoro proširiti za još tri zemlje: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, koje mogu koristiti iskustva kroz koja su već prošle Albanija, Hrvatska i Makedonija, javlja Glas Amerike.